Home Izbori 2016 Srpski inat i protestantska etika

Srpski inat i protestantska etika

474
0
Srpski inat - Srbija izbori
Foto: www.samo-opusteno.info

Jovan Cvijić objašnjavajući glavne karakteristike dinarskog tipa čoveka za kaže: „Dinarski su ljudi živog duha i tanane inteligencije… U svojim se akcijama obično inspirišu pobudama moralne i duhovne vrste; materijalni interesi imaju samo ulogu drugoga reda. Da bi se izazvala najveća suma njihove snage, treba dirnuti u njihovu osećajnost, osetljivost, u njihov individualni i nacionalni ponos… Obmanut okolnostima i događajima, napušten od svih, nikada se nije odrekao narodnog i društvenog ideala.“

Maks Veber u svom delu „Duh kapitalizma i protestantska etika“ , obajšnjava sve suprotno od Cvijićeve definicije. Protestanti za razliku od katolika i pravoslavaca materijalno bogatstvo ne vide kao nešto loše. Materijalno bogatsvo je veoma bitno i definiše se kao dobro. Protestanti smatraju da treba raditi mnogo i marljivo, ne radi nagomilavanja novca, već radi investiranja. Sticanje radi sticanja, pažljivo invesiranje i akumlacija kapitala osnovi su protestantske etike koja je izrodila „duh kapitalizma“.

Spoj dinarskog tipa čoveka i protestantske etiku podseća na izjavu koji je pre par godina dao ministar naše Vlade „Voleo bih kada bismo mi, čuvajući našu pravoslavnu veru, prihvatili bar deo one evropske protestantske etike o kojoj je govorio Veber, a koja je nosilac kapitalističkog sistema. Na toj etici počiva uspon Nemačke, koja je bila do temelja srušena, ali nečije znanje i nečija marljivost su tu zemlju podigli. Nije, dakle, bitno odakle krećemo, već s koliko snage, znanja i energije krećete“. Interesantno je što niko od političara ne spominje da je Veber smatrao da je racionalni tip vlasti bolji od harizmatskog i tradicionalnog. Takođe kada se govori da se Nemačka digla iz pepela posle Drugog svetskog rata, niko ne spominje uzimanje milionskih kredita zarad oporavka zemlje. Kada se govori o Nemačkoj niko ne spominje da Nemac prosečnih godina ne može ni da zamisli kako izgleda preživeti raspad zemlje, prživeti rat, verovati jednom, a živeti u drugom sistemu vrednosti.

Zaključak je sledeći – da su Srbi radili kao Nemci, ko zna gde bi im bio kraj. Ipak, draža je ona druga teza – da se Nemac inatio kao Srbin, odavno bi Nemačka bila sila broj jedan u svetu.

Hronološki posmatrano, ono što je Srbija proživela u poslednjih dvadeset pet godina neke države (uključujući i Nemačku) dožive jednom u sto godina, a možda ni tada:

1990- početak raspada Jugoslavije
1992- uvođenje sankcija zbog sukoba u BIH
1993- hiperinflacija
1995- akcija „Oluja“ proterivanje Srba iz Hrvatske
1999- NATO bombardovanje
2000- smena režima
2003- ubistvo premijera
2008- skupština Kosova jednostrano proglasila nezavisnost od Republike Srbije

Ovi događaju ukazuju da umesto da razvijaju „duh kapitalizma“, Srbi su morali da sačuvaju svoje glave. I sačuvali su ih u inat svima onima koji nisu tako mislili.

Čudna je stvar taj srpski inat. Srbi svašta rade iz inata – ne pričaju sa rođenim bratom, tuže se sa komšijom, razvode se, a na kraju se i ožene iz inata. Iz inata, Srbin neće da gleda stranu televiziju. Iz inata neće da sluša stranu muziku, jer ipak je ova naša najbolja. Iz inata govori samo srpskim jezikom i piše ćirilicom. U inat ovima sa zapada pije vinjak, umesto viskija. Iz inata psuje kada vidi ove iz Evropske komisije. Međutim, kada je u pitanju politika, inat je tu najveći. Kada su izbori u pitanju, Srbin glasa iz inata. Daje glas ovima u inat onima. Kada vidi da ni jedni , ni drugi ne vrede tog inata, on iz inata ne izađe da glasa. Nema te stvari koju Srbin iz inata ne bi hteo da uradi.

Umesto što naši političari govore o radnoj etici Nemaca, nek se pozabave malo srpskim inatom. Srbin iz inata može nezainteresovano reagovati na predizborna obećanja, ali isto tako iz inata može pokazati da zna ako ga neko obmanjuje ili ne. Koristili su Srbi taj inat da prežive mnoge nepravde.

Inat – autentičan srpski proizvod.

K.Ć.
Srbija izbori

Ostavite vaš komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here