Home Izbori Prvo na dnevnom redu – izborni zakoni?

Prvo na dnevnom redu – izborni zakoni?

154
0
Parlament - Srbija izbori
Foto: B92/ Tanjug

Beograd — Prva stvar o kojoj bi opozicija u parlamentu mogla da se saglasi jeste promena izbornog zakona.

Naprednjaci odgovaraju da je proporcionalni sistem sa Srbijom kao jednom izbornom jedinicom dobar, ali da bi na neke korekcije, kao što je ukidanje izborne tišine, pristali.

Svi traže tvoj glas, ali te niko ne pita kome si tačno hteo da ga daš, ali ne brini, partijska oligarhija će odlučiti u tvoje ime. Tako danas Srbija bira. A kada pitate političke stranke šta bi izmenile u izbornom zakonu, logično, svaka prema svojoj trenutnoj poziciji, ima konkretan predlog. Koalicija DSS-Dveri je pod utiskom borbe za cenzus.

„Ne može čovek koji je visoki funkcioner vladajuće stranke, Đurđević je iz SNS, da bude predsednik RIK. U većini zemalja obično dve trećine izborne komisije čine sudije, a jednu trećinu predstavnici vlasti i opozicije“, kaže predsednica DSS Sanda Rašković Ivić.

Na najavu opozicije da će udruženo u parlamentu predložiti izmenu izbornog zakona, naprednjaci odgovaraju – Dontov sistem i do skora nije smetao. U SNS-u nemaju baš ništa protiv proporcionalnog sistema sa Srbijom kao jednom izbornom jedinicom, ali nisu isključivi po pitanju nekih promena.

„Prvo moramo da vidimo šta je predlog da se menja u zakonu o izboru narodnih poslanika. Jako je teško ovako paušalno pričati. Mi nismo razmišljali konkretno šta treba menjati sem Aleksandra Vučića u vezi sa izbornom tišinom i društvenim mrežama“, navodi Aleksandar Martinović iz SNS.

Srbija je odavno zrela da rečenica s početka priloga prestane da važi – stav je stručnjaka. Neophodno je pre svega personalizovati izborni sistem.

„Ljudi će kad izađu na izbore birati nekog sa imenom i prezimenom i biografijom. Lokalne razdvojiti od parlamentarnih jer lokal gubi smisao kad trku bilo gde trči Vučić a ne lokalac“, smatra profesor FPN Zoran Stojiljković.

Takođe, potrebno je promeniti izborne procedure, tj. produžiti rokove za prigovore i precizirati rokove koji se odnose na konačan ishod. Listi promena koje vode do pune izborne demokratije tu nije kraj.

„Treba podići cenzus kako se ne bi šlepali na velikim listama ljudi koji ni sebe ne predstavljaju i potreban je jednak pristup novcu i medijama i pažnji građana“, dodaje Stojiljković.

Podsećamo, koliko se samo pričalo i o smanjenju broja poslanika, na 180, 150, 120, 100. Nov saziv skupštine imaće standardnih 250, a danas i među političarima i među stručnjacima preovladava mišljenje da taj broj, zbog bolje reprezentativnosti i lakšeg funkcionisanja ipak ne treba promeniti.

Izvor: www.b92.net

Ostavite vaš komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here